Transpersonalna meditacija

Smirivanje mentalne aktivnosti – duboki odmor

Tko sve treba meditaciju?

  • Meditacija2Svi kojima je potreban duboki odmor;
  • Svi koji žele stvoriti unutarnji mir;
  • Svi koji žele smanjiti stres u svojem svakodnevnom životu;
  • Svi koji žele stvoriti ravnotežu u svojem biću;
  • Svi koji žele poboljšati svoju mentalnu efikasnost;
  • Svi koji žele razviti kreativnost;
  • Svi koji žele produbiti intuiciju;
  • Svi koji žele kvalitetniji san;
  • Svi koji žele smanjiti anksioznost;
  • Svi koji žele poboljšati svoj psiho-imunitet;
  • Svi koji žele proširiti svoju svijest.

Što je, a što nije meditacija?

Meditacija1Danas se pod pojmom meditacija svašta smatra, i tu uglavnom dolazi do zbrke. Meditacija je oblik “tihovanja”, a za sve ostalo postoje drugi prikladni nazivi. Postoje razne tehnike relaksacije, koje mnogo ljudi naziva meditacija, a ustvari radi se o tehnikama opuštanja, o mentalnim tehnikama, tehnikama disanja ili čak tjelesnim vježbama. Stoga, sam odlučila ukratko objasniti bitne razlike:

  • Meditacija– je proces smirivanja mentalne aktivnosti. To je oblik “tihovanja”, stoga ju neki zovu i “tihom meditacijom”. Najpoznatija je TM (transcendentalna meditacija), zatim razvile su se još neke poput IM (integralne meditacije), Choprina meditacija (primordial sound meditation) i slično. Tiha meditacija je jednostavna tehnika, koja stvara trajni osjećaj unutarnjeg ispunjenja, blaženstva i radosti. Svrha meditiranja nije mistično ili astralno iskustvo za vrijeme meditiranja, već njezini učinci u svakodnevnom životu. Čak ni smirivanje duha nije bit meditacije, već prirodni rezultat njene ispravne prakse. Kroz redovitu praksu svijest se širi i počinjemo doživljavati viša stanja svijesti. Ovaj oblik meditacije zahtjeva svakodnevnu praksu – dva puta dnevno po 20-ak minuta. Tehnika je jedinstvena i uključuje korištenje posebnog zvuka ili vibracije (koja je individualna, i nema nikakvo značenje), pomoću koje se transcendira izvor misli i “uđe” u stanje bivstvovanja bez misli, bez osjećaja, bez aktivnosti duha. U stanju transcendencije naš mozak je u duboko opuštenom stanju i radi u delta moždanim valovima (od 0 do 4 hertza).
  • Planetarna meditacija – odnosi se na izgovaranje korijenskih zvukova (na drevnom sanskrtu), koji se izvodi i ponavlja na određeni način. Svaki od tih zvukova odgovara određenom planetu, pa je stoga ova tehnika povezana sa Jyotishem. Vedska mudrost govori da je svijet načinjen od zvuka, i da sve što postoji se može izraziti u titraju. Suvremena znanost to isto opisuje kao “jedinstveno polje” koje titra. Ti zvukovi su iscjeljujući i njihova osnovna funkcija je stvaranje ravnoteže.
  • Vođena meditacija– je kombinacija kreativne vizualizacije i sugestije. Podsvijest snažno reagira na slikovite poruke u kombinaciji sa sugestijom, stoga je ova metoda relaksacije korisna kod oslobađanja od fobija ili postizanja određenih ciljeva. Međutim, ova praksa uključuje aktivno sudjelovanje uma, pa stoga se ne radi o meditaciji, bez obzira na njezin uvriježeni naziv.
  • Kreativna vizualizacija – je maštanje obično uz pomoć nježne glazbe. Ova metoda razvija kreativnost, domišljatost, sposobnost za stvaranje, sposobnost boljeg pamćenja i dr. Dakle, ne radi se o meditaciji.
  • Mantranje – je neprestano ponavljanje određene riječi ili rečenice. Ta ponavljanja obično se rade 108 ili 1008 puta, jednom do nekoliko puta dnevno. Takvo ponavljanje ponekad može rezultirati određenim transom. Budući da ova metoda zahtjeva aktivno sudjelovanje duha, također se ne radi o meditaciji.
  • Kontemplacija – je svjesno razmišljanje o nečemu. Postavi se neko pitanje i tada se u miru i tišini, zatvorenih očiju razmišlja o odgovoru. Budući da ova metoda zahtjeva aktivnu svijest, ne radi se o meditaciji.
  • Koncentracija – je usmjeravanje pažnje – na neki dio tijela, na svijeću, na određenu točku, svemir, čakre i slično. Budući da ova metoda, također, zahtjeva aktivnu svijest, ne radi se o meditaciji.
  • Autogeni trening – je, na neki način, kombinacija koncentracije (usmjeravanje pažnje na dio tijela) i kontemplacije (određena sugestija na koju mislimo). Dakle, ni ovdje se ne radi o meditaciji.
  • Hipnoza – je stanje sužene svijesti podložne sugestijama. Mozak je opušten u stanju hipnoze i kreće se od alfa do theta moždanih valova. U osobi koja prolazi hipnotičku sugestiju događaju se samo muskulatorne promjene, dok metabolizam ostaje na istoj razini. Kod meditacije metabolizam se znatno mijenja. Radi se o potpuno drugačijem iskustvu…
  • Bioenergija & iscjeljivanje – davanje i/ili kanaliziranje energije definitivno nije meditacija. U meditaciji nema polaganja ruku, iscjeljivanja, uklanjanja energetskih blokada, rada sa čakrama, komunikacija sa duhovnim bićima, upotreba simbola i slično. Meditacija je duboki odmor, čiji je izravni učinak na tijelo oživljavanje “unutarnje inteligencije”; njome se uklanja stres i nakupljeni umor, osnažuje imuni sustav, te na taj način tijelo se samo revitalizira i zdravlje postaje stabilnije (o tome su urađena brojna znanstvena istraživanja, koja su to potvrdila). Dok sa iscjeljivanjem je drugačije – tu se kontaktiraju razne “kozmičke energije”. Problem zna biti u tome, da osim što osoba kanalizira kozmičku energiju svojem klijentu/ici predaje i dio svoje osobne energije. U svakom slučaju, meditacija nema veze sa iscjeljivanjem niti razmjenom energije.
  • Molitva – također nije meditacija. Ona je aktivna djelatnost duha koja je vezana za obraćanje Bogu molbom ili zahvalom. Ako se radi o ponavljanju određenih rečenica ili riječi može sličiti mantranju i zbog toga djelovati relaksirajuće. Molitva može biti i “od srca do srca Bogu”, ali nikada molitva ne može biti meditacija.
  • Vježbe disanja – dio su yoge i nazivaju se pranayame. One se mogu izvoditi prije meditacije, ali nisu dio meditacije. Pranayama potpomaže ujednačavanje cirkulacije krvi i živčanih struja u različite dijelove tijela. Dijafragma i abdominalni mišići kontroliranim pokretima i naizmjeničnim stiskanjem/opuštanjem dobivaju dobru vježbu. Srce, pluća, probavni organi kao što je želudac, jetra, pluća, bubrezi, endokrini sustav i živčane strukture kao što su mozak, leđna moždina, kičmeni živci i simpatetični živci, svi dobivaju blagu masažu i pomlađujuću vježbu.
  • Yoga – ima veze sa meditacijom. Ona je drevna znanost prirodnog življenja. Sama riječ yoga znači jedinstvo. Ona se sastoji od 8 udova (astanga):
    • Yama – su određena pravila ispravnog ponašanja. Tu spadaju: ahimsa (ne-nasilje), satya (istinoljubivost), asteya (poštenje), brahmacharya (nadozor nad čulnosti), apigraha (nevezanost).
    • Niyama – su osobnija načela povezana sa yamom.
    • Asana – su položaji tijela – to je ono što većina ljudi podrazumijeva pod yogom! Asane opisuju stanje tijela i ukazuju na povezanost duha i tijela.
    • Pranayama – su vježbe disanja, koje mogu različito utjecati na određene položaje tijela.
    • Pratyahara – povlačenje osjetila prema unutra. Tu osjetila nisu vezana uz objekt zapažanja, već uz subjekt.
    • Dharana – znači usmjerenost (koncentracija).
    • Dhyana – označava tijek uma i misli (kontemplacija).
    • Samadhi – stanje čiste i nepobuđene svijesti. Do toga stižemo ispravnom tihom meditacijom. To je stanje bivanja, a ne djelovanja.

Što je to tehnika transpersonalne meditacije?

To je jednostavna, prirodna, nenaporna procedura koja se prakticira 2x dnevno po 20 minuta, sjedeći udobno, zatvorenih očiju. T nije religija, filozofija ili stil života. To je najprakticiranija, svjetski raširena, najviše istražena, i najefektivnija metoda samorazvoja.

Pred kraj svog života, Abraham Maslow (osnivač humanističke psihologije i začetnik transpersonalne), na vrh svoje piramide hijerarhije potreba, stavio je potrebu za transcediranjem i izučio razne tehnike transcendiranja.

Transpersonalna meditacija je tehnika koja dovodi do transcendiranja.

Koje su učinci transpersonalne meditacije?

Poboljšanje tjelesnog zdravlja:

  • poboljšanje glavnih čimbenika koji su povezani s bolestima srca;
  • poboljšanje kod psihosomatskih oboljenja i bolesti povezanih sa stresom;
  • brži oporavak i veća otpornost prema stresu;
  • smanjenje pretjerane tjelesne težine.

Poboljšanje duševnog zdravlja:

  • smanjenje anksioznosti i depresije;
  • povećanje unutarnjeg mira i zadovoljstva;
  • smanjena potreba za sredstvima za smirenje, tabletama za spavanje, antidepresivima, te nepropisanim lijekovima i drogama;
  • povećanje emocionalne stabilnosti i zrelosti;
  • smanjenje razdražljivosti;
  • razvitak viših stanja svijesti;
  • razvitak intuicije;
  • razvitak stvaralaštva i unutarnjeg sklada.